{"id":17074,"date":"2025-08-03T09:00:00","date_gmt":"2025-08-03T08:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/sos-sw.com\/najveci-stres-za-mene-predstavlja-odmor\/"},"modified":"2025-08-03T09:00:00","modified_gmt":"2025-08-03T08:00:00","slug":"najveci-stres-za-mene-predstavlja-odmor","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sos-sw.com\/hr\/najveci-stres-za-mene-predstavlja-odmor\/","title":{"rendered":"Najve\u0107i stres za mene predstavlja \u2013 odmor"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Vjerojatno je malo ljudi koji ne znaju tko je Ivo Boscarol. Naravno, rije\u010d je o jednom od najuspje\u0161nijih slovenskih poduzetnika u povijesti zemlje, koji je sa svojim zrakoplovima postao poznat diljem svijeta. Ipak, mnogi ne znaju koliko je velikih prekretnica u \u017eivotu pomicao vizionar iz Ajdov\u0161\u010dine, koji za sebe ka\u017ee da je \u010desto imao problema jer je uvijek \u201cstr\u0161io iz sivila prosjeka\u201d. Zahvaljuju\u0107i njemu i njegovom timu, Slovenci su se upisali me\u0111u pionire, odnosno najve\u0107e sile na podru\u010dju razvoja zrakoplovstva. Posebno zahvaljuju\u0107i dostignu\u0107u koje je jo\u0161 prije nekoliko godina djelovalo kao \u010dista znanstvena fantastika. No, u bogatom \u017eivotopisu gospodina Boscarola uspjesi u zrakoplovstvu nipo\u0161to nisu jedino zanimljivo poglavlje.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>Ljude se grubo mo\u017ee podijeliti u dvije skupine \u2013 one koji promjene ne prihva\u0107aju lako i one koji u njima u\u017eivaju. Kako vi do\u017eivljavate velike skokove u napretku tehnologije kojima svjedo\u010dimo posljednjih desetlje\u0107a?<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ja sam te transformacije do\u017eivljavao na mnogim podru\u010djima. Primjerice, po\u010deo sam se baviti fotografijom u vrijeme kad je bila uglavnom crno-bijela. Kasnije smo pre\u0161li na color fotografiju, potom na dijapozitive. Najve\u0107u revoluciju, naravno, donijela je digitalna fotografija. Tom tehnologijom do\u0161la je i najve\u0107a promjena \u2013 danas prakti\u010dno svaki vlasnik pametnog telefona ima i profesionalni fotoaparat. U vrijeme kad sam se ja bavio fotografijom, nitko nije mogao ni zamisliti koliki \u0107e napredak nastupiti. Isto vrijedi i za podru\u010dje zvuka \u2013 bio sam vrlo uklju\u010den u glazbu i koncerte te pratio tehnolo\u0161ki razvoj. Kad pomislim na napredak od mehani\u010dkih zapisa na plo\u010dama do dana\u0161njih digitalnih formata, to je zaista fascinantno. Nikada prije napredak nije bio toliko zgusnut u tako kratkom razdoblju kao u mom \u017eivotnom vijeku. I to se, naravno, nastavlja i danas. Pogledajte samo umjetnu inteligenciju koja, me\u0111u ostalim, sna\u017eno utje\u010de i na ta dva podru\u010dja. Danas mo\u017eete uz njezinu pomo\u0107 stvoriti bilo kakvu sliku ili zvuk. U najrazvijenijim zemljama svijeta ve\u0107 se gotovo vi\u0161e i ne koriste kartice \u2013 tehnologije poput prepoznavanja lica ili otiska prsta ve\u0107 su potpuno integrirane u pametne telefone. S jedne strane sve me to odu\u0161evljava, a s druge vidim koliko nemo\u0107ni postajemo pred takvim tehnologijama. Pritom se javljaju i nove opasnosti u smislu zloupotrebe tih alata, \u010dega sam vrlo svjestan i pomalo se toga bojim.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>Vi ste u zrakoplovstvu stalno pomicali granice mogu\u0107eg. Sve to te\u0161ko bi bilo bez pravog pristupa i alata. Kako ste birali ispravan pristup?<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Godine 1998. u novinama <em>Delo<\/em> pro\u010ditao sam kratku vijest da je Toyota u Japanu proizvela automobil s dva motora \u2013 elektri\u010dnim i benzinskim. Sustav je radio na principu rekuperacije energije, \u0161to zna\u010di da se tijekom vo\u017enje nizbrdo stvarala elektri\u010dna energija. Bila je to prva velika inovacija u automobilskoj industriji nakon mnogo godina. \u017delio sam kupiti taj automobil, no kako se nije mogao nabaviti u Europi, uvezao sam ga iz Japana. Tada sam se upoznao s Toyotinim poslovnim procesima. Model Prius bio je prvi glasnik hibridne i elektri\u010dne tehnologije u autoindustriji. To me toliko privuklo da sam po\u010deo prou\u010davati i Toyotine organizacijske procese. Imao sam sre\u0107u da su Ale\u0161 Vah\u010di\u010d i pokojna Tea Petrin na Ekonomskom fakultetu predavali o Toyotinom sustavu 20 klju\u010deva i pomogli mi da ga uvedem u Pipistrel. Mislim da sam bio prvi proizvo\u0111a\u010d zrakoplova koji je cjelokupan sustav \u2013 ne samo proizvodnju, ve\u0107 i kontrolu kvalitete, naru\u010divanje i druge procese \u2013 temeljio na Toyotinih 20 klju\u010deva. Automobilska industrija vrlo je \u201ctanka\u201d, to je sektor u kojem se bitke dobivaju na petoj ili \u0161estoj decimali svakog eura. Kad je tvrtka rasla, morao sam odlu\u010diti koji ERP sustav implementirati. Bili smo premali za veliki sustav poput SAP-a, ali i Infor LN, koji je fleksibilniji i pogodan i za manje tvrtke, a koriste ga i velike zrakoplovne kompanije, pokazao se idealnim izborom.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>Koji su klju\u010dni \u010dimbenici da stvari u poduze\u0107u idu u pravom smjeru?<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Vodstvo mora imati \u201csretnu ruku\u201d i prona\u0107i ravnote\u017eu. U pro\u0161losti ponu\u0111a\u010di digitalnih rje\u0161enja \u010desto nisu imali sluha za stvarne potrebe poduze\u0107a. Danas, uz alate koji koriste umjetnu inteligenciju, to je mo\u017eda ne\u0161to lak\u0161e, ali <strong>i dalje je klju\u010dno pitanje \u2013 kakav je tvoj partner u digitalizaciji. Od toga najvi\u0161e ovisi uspjeh.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>Kako su zaposlenici prihvatili tu odluku?<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na kraju smo se odlu\u010dili za Infor LN, ponajvi\u0161e zbog podr\u0161ke. Uvo\u0111enje digitalizacije uvijek predstavlja dodatnu obvezu i stres za zaposlenike, posebno klju\u010dne korisnike. Najva\u017enije je prvo uvjeriti ljude da je to alat za njih, alat koji \u0107e im dugoro\u010dno olak\u0161ati posao. <strong>Direktor mora stalno nagla\u0161avati da digitalizacija u po\u010detku tra\u017ei ulaganje, ali dugoro\u010dno donosi velike koristi.<\/strong> Ovdje su obi\u010dno presudna dva \u010dimbenika: podr\u0161ka pru\u017eatelja usluge i fleksibilnost sustava \u2013 odnosno mogu\u0107nost prilagodbe rje\u0161enja konkretnim potrebama tvrtke. Ka\u017eemo da je u hijerarhiji direktor na vrhu, zatim dugo nitko, pa IT odjel, a onda opet dugo nitko. To pokazuje koliko je taj odjel va\u017ean \u2013 mo\u017ee pomo\u0107i tvrtki da poleti, ali i biti velika ko\u010dnica.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>Na tr\u017ei\u0161tu danas vlada \u017eestoka konkurencija. Kako ste se vi nosili s tim izazovima, osobito jer ste u mnogim podru\u010djima bili pionir?<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Slovenci imamo mnogo dobrih osobina, ali i neke slabosti. Jedna od njih je odnos prema inovacijama. \u010cini mi se da je strah od novoga zapisan u na\u0161im genima. Bojimo se svega \u0161to je druk\u010dije. Volimo \u017eivjeti u zoni komfora. Oni koji razmi\u0161ljaju izvan tih okvira \u010desto imaju problema s prihva\u0107anjem u okolini. Godine 2015. dobio sam nagradu lista <em>Ve\u010der<\/em> za izjavu godine \u2013 \u201c<strong>Slovenci opra\u0161taju sve, osim uspjeha.<\/strong>\u201d I uvjeren sam da \u0107e ta izjava vrijediti jo\u0161 500 godina. Kod nas se \u010desto smatra da je bolje biti dio ve\u0107ine nego \u201cstr\u0161ati\u201d iz prosjeka. Ja nikada nisam i\u0161ao utabanim putem, uvijek sam si ga sam kr\u010dio. Ako izazov nije bio gotovo nemogu\u0107, nije me zanimao. Imao sam sre\u0107u okupiti tim kojem su takvi izazovi predstavljali motiv, iako nije lako raditi s takvim \u010dovjekom. Vjerujem da strateg u poduze\u0107u mo\u017ee imati \u201cglavu u oblacima\u201d, ali mora imati tim koji stoji \u010dvrsto na zemlji. Meni je kolektiv vjerovao \u2013 i zajedno smo ostvarivali i naizgled neostvarivo.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>Elektri\u010dni zrakoplov bio je jedan od tih snova. U vezi s tim \u010desto dijelite i zanimljivu anegdotu?<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Da. U po\u010detku su me ljudi pitali koliko \u0107e dugi biti elektri\u010dni kablovi koji \u0107e omogu\u0107iti da na\u0161i zrakoplovi lete. Na kraju smo uspjeli promijeniti mentalitet i na tom podru\u010dju. Pomogli smo i da se promijeni svjetska zrakoplovna regulativa, kako bi uklju\u010dila elektri\u010dne zrakoplove. Tako smo, nakon \u0161to su 1927. u SAD-u certificirali zrakoplove s klipnim motorom, a 1953. u Engleskoj s mlaznim, mi nakon 60 godina postavili tre\u0107u povijesnu prekretnicu \u2013 certificirali smo prvi putni\u010dki elektri\u010dni zrakoplov bez emisija za javni prijevoz. Dokaz da se s dobrom ekipom mo\u017ee probiti i najdeblji zid. Naravno, pritom treba imati i dozu opreza i ne uzrujavati se ako te ljudi do\u017eivljavaju kao \u201c\u010dudnog\u201d. Ja sam to kod sebe rano prihvatio, mnogi drugi, na\u017ealost, ne.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>Vjerojatno ste takvi bili ve\u0107 od djetinjstva?<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Da, od malih nogu. Kad bi se majka vratila s roditeljskog sastanka, uvijek bi prvo pitala \u2013 \u201cZa\u0161to ne mo\u017ee\u0161 biti kao svi drugi?\u201d Naravno, nije potrebno da svi budemo takvi, ali <strong>bez ljudi koji pomi\u010du granice, nema napretka.<\/strong> Uvijek \u0107e biti onih koji misle da sve to nije potrebno i da bismo mogli \u017eivjeti bez struje i modernih izuma. Ali \u010dovjek te\u017ei udobnosti, a tu udobnost omogu\u0107uje razvoj tehnologije \u2013 ona olak\u0161ava rad, pove\u0107ava u\u010dinak ili jednostavno donosi vi\u0161e komfora. Na\u017ealost, \u010desto se koristi i u lo\u0161e svrhe i mo\u017ee imati negativne posljedice.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>Sigurno vam nije uvijek bilo lako. Kako ste pronalazili motivaciju za ustrajnost, posebno kad biste nai\u0161li na prepreke?<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Uvijek sam vjerovao da, \u0161to god u \u017eivotu radio, prvo mora\u0161 uvjeriti sebe, a tek onda druge. Ako \u017eeli\u0161 biti vo\u0111a i drugima \u201cprodavati\u201d svoju viziju, mora\u0161 u nju sam \u010dvrsto vjerovati. Va\u017eno je da im ne prodaje\u0161 \u201cmaglu\u201d \u2013 a danas je magle sve vi\u0161e. Po horoskopu sam ovan, u onom iskonskom smislu. U \u017eivotu mi uvijek trebaju izazovi, imam visoko postavljene ciljeve \u2013 i nije lako raditi sa mnom. Kao automobil sam s uvijek uklju\u010denim dugim svjetlima, ne gledam pali li se ko\u010diono svjetlo ili ne. To mi daje energiju. Uvijek sam znao prona\u0107i sli\u010dne ljude oko sebe. Jedan sam od rijetkih koji mogu re\u0107i da su im posao i hobi bili jedno te isto. O stresu, o kojem se danas mnogo govori, nikada nisam razmi\u0161ljao na taj na\u010din \u2013 iako sam \u010desto radio i po dvadeset sati dnevno, jer spavam samo nekoliko sati. Naravno da sam do\u017eivio i neuspjehe, ali znam da je neuspjeh sastavni dio posla. Rekao bih da je jedino \u0161to mi mo\u017ee izazvati stres \u2013 pomisao na pakiranje kofera za godi\u0161nji odmor. Ne bih dugo izdr\u017eao na pla\u017ei pod palmom ili na jahti. Najvi\u0161e u\u017eivam u \u0161etnji ili u posjetu zanimljivim poduze\u0107ima. Ako mogu upoznati zanimljive ljude koji razvijaju pametna rje\u0161enja, to mi zna\u010di vi\u0161e od svakog odmora. Posebno u\u017eivam kad mogu, osobito s mladima, podijeliti svoja iskustva i tako im pomo\u0107i da izbjegnu pogre\u0161ke koje sam ja napravio.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Nastavak slijedi&#8230;<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Ivo Boscarol<\/strong><br><a href=\"https:\/\/boscarol.si\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Pove\u017eimo se<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>Intervju je izvorno objavljen u e-novostima Digital Disruptor #23.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Vjerojatno je malo ljudi koji ne znaju tko je Ivo Boscarol. Naravno, rije\u010d je o jednom od najuspje\u0161nijih slovenskih poduzetnika u povijesti zemlje, koji je sa svojim zrakoplovima postao poznat diljem svijeta.<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":17052,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[126,114],"tags":[],"class_list":["post-17074","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-intervjui","category-podaci-ai-i-tehnologija"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sos-sw.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17074","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/sos-sw.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sos-sw.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sos-sw.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sos-sw.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=17074"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/sos-sw.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17074\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sos-sw.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/17052"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sos-sw.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=17074"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sos-sw.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=17074"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sos-sw.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=17074"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}