{"id":17086,"date":"2025-05-17T09:00:00","date_gmt":"2025-05-17T08:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/sos-sw.com\/kada-cemo-poreze-placati-jednim-jedinim-klikom\/"},"modified":"2025-05-17T09:00:00","modified_gmt":"2025-05-17T08:00:00","slug":"kada-cemo-poreze-placati-jednim-jedinim-klikom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sos-sw.com\/hr\/kada-cemo-poreze-placati-jednim-jedinim-klikom\/","title":{"rendered":"Kada \u0107emo poreze pla\u0107ati jednim jedinim klikom?"},"content":{"rendered":"\n

Od papirnatih obrazaca do mobilnih aplikacija i chatbota \u2013 slovenski Furs pod vodstvom digitalizacije brzo se mijenja. O tome kako tehnologija rastere\u0107uje poduzetnike, za\u0161to birokraciju zamjenjuje savjetodavna uloga i koji su sljede\u0107i koraci na putu do primjene umjetne inteligencije, razgovarali smo s Petrom Jenkom, zamjenikom glavnog ravnatelja FURSa<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Furs je posljednjih godina pre\u0161ao dug put od papirnatih obrazaca do portala e-Davki, koji danas koristi prakti\u010dki svaki poduzetnik. Kada biste morali izdvojiti tri klju\u010dne novosti na podru\u010dju digitalizacije na koje ste u Fursu najponosniji, koje bi to bile? Koji je projekt, po va\u0161em mi\u0161ljenju, napravio najve\u0107i iskorak prema \u201cupravi prilago\u0111enoj korisniku\u201d?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

To\u010dno, razvoj elektroni\u010dkog poreznog poslovanja zaista je nevjerojatno brz. Danas je putem e-Davki mogu\u0107e podnijeti ve\u0107 oko 160 razli\u010ditih obrazaca, \u0161to na godi\u0161njoj razini rezultira s gotovo sedam milijuna dokumenata koji su predani elektroni\u010dki. Posebno kod fizi\u010dkih osoba do\u0161lo je do izuzetno brzog onboardinga na e-Davke, \u010demu je uvelike pridonijela mobilna aplikacija. Naravno, ljudi bez relativno dobrog korisni\u010dkog iskustva ne bi tako brzo prihvatili e-poslovanje s dr\u017eavom \u2013 mnogo toga jo\u0161 nije idealno, ali svjesni smo nedostataka i nastojimo ih otkloniti. Sli\u010dno je i na izlaznoj strani, pro\u0161le je godine elektroni\u010dki dostavljeno ve\u0107 vi\u0161e od dva i pol milijuna dokumenata.<\/p>\n\n\n\n

Pojedina\u010dnih projekata ima mnogo, \u010desto smo uklju\u010deni i u zadatke koji nisu isklju\u010divo porezne prirode \u2013 prisjetimo se turisti\u010dkih bonova, digitalnih bonova, raznih isplata u vrijeme covida, predujmova za poplavljene, povrata covid kazni, toga ima jo\u0161 dosta. Razlog je u razvijenom i uhodanom razvojnom procesu, \u0161to omogu\u0107uje da novu funkcionalnost isporu\u010dimo relativno brzo. Smatram da je upravo mobilna aplikacija ona s kojom smo kod fizi\u010dkih osoba napravili veliki iskorak.<\/p>\n\n\n\n

Pri tome je va\u017ena i dobro organizirana korisni\u010dka podr\u0161ka, kako s tehni\u010dkog tako i s sadr\u017eajnog aspekta. U tom kontekstu moram spomenuti i na\u0161eg chatbota \u2013 od uvo\u0111enja u svibnju pro\u0161le godine obavio je ve\u0107 vi\u0161e od 200.000 razgovora, u kojima je dano oko 800.000 odgovora. Svakome preporu\u010dujem da ga isproba. Za njegovo uvo\u0111enje FURS je dobio nagradu Premik naprej od strane Fakulteta za upravo, UL. U planu za ovu godinu je i uvo\u0111enje voice-bota, koji \u0107e rasteretiti prvenstveno kolege u na\u0161im call centrima.<\/p>\n\n\n\n

Poduzetnici \u017eele \u0161to manje administrativnih obveza s bankama i pozivima na broj. Trenutno je potrebno svaki mjesec paziti na vi\u0161e razli\u010ditih stavki, \u0161to zna\u010di vi\u0161e transakcija i vi\u0161e tro\u0161kova provizija. Planirate li uvo\u0111enje sustava u kojem bi poduzetnik mogao uplatiti jedan objedinjeni iznos, a va\u0161 sustav bi ga automatski rasporedio na odgovaraju\u0107e konta? Razmi\u0161ljate li mo\u017eda i o mogu\u0107nosti da se za manje, fiksne obveze (npr. odre\u0111ene doprinose) uvede opcija pla\u0107anja za pola godine ili \u010dak godinu unaprijed? Time biste poduzetnicima u\u0161tedjeli tro\u0161kove bankovnih provizija i vrijeme, a Fursu smanjili broj mjese\u010dnih uskla\u0111ivanja malih iznosa.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Trenutno su ve\u0107 dostupne dvije usluge koje poduzetnicima omogu\u0107uju jednostavnije i br\u017ee pla\u0107anje obveza. Prva je e-ra\u010dun za pla\u0107anje obveznih davanja, kojim se jednim pla\u0107anjem podmiruju sve obveze obra\u010dunate razli\u010ditim poreznim obra\u010dunima koji su predani isti dan, dospijevaju u pla\u0107anje istovremeno i prihod su razli\u010ditih blagajni javnog financiranja (npr. doprinosi za socijalnu sigurnost). Tako se mogu podmiriti i obveze utvr\u0111ene obra\u010dunom doprinosa za socijalnu sigurnost predanim u teku\u0107em mjesecu, obveze iz naslova akontacije poreza na dohodak i poreza na dohodak od obavljanja djelatnosti te druge obveze, ako dospijevaju na isti dan. E-ra\u010dun sadr\u017ei sve podatke za pla\u0107anje, pa dodatni unosi nisu potrebni, a istovremeno se smanjuje rizik od pogre\u0161aka. Obveznici mogu e-ra\u010dune primati u internetske ili mobilne banke (nakon primitka e-ra\u010duna samo potvrde nalog za pla\u0107anje), na platformu bizBox, u mobilnu aplikaciju mBills ili na elektroni\u010dku adresu (e-ra\u010dun uklju\u010duje i ispunjeni UPN s QR kodom za pla\u0107anje, \u0161to zna\u010di da obveznik samo skenira QR kod i potvrdi pla\u0107anje u svojoj mobilnoj banci). Pro\u0161le je godine pla\u0107eno oko 100.000 e-ra\u010duna u ukupnom iznosu ve\u0107em od 650 milijuna eura. Vi\u0161e o pla\u0107anju obveznih davanja e-ra\u010dunom: https:\/\/www.fu.gov.si\/poslovni_dogodki_podjetja\/placam_z_e_racunom\/<\/a><\/p>\n\n\n\n

Druga mogu\u0107nost je online pla\u0107anje iz eDavki (omogu\u0107eno i u portalu i u mobilnoj aplikaciji). Njime se tako\u0111er mogu pla\u0107ati davanja koja su prihod razli\u010ditih blagajni javnog financiranja. Online pla\u0107anje mo\u017ee se izvr\u0161iti tako da obveznik odabere obveze koje \u017eeli podmiriti iz pregleda otvorenih stavki (eKarticaO) odnosno, u slu\u010daju obra\u010duna doprinosa za socijalnu sigurnost, i iz uvida u obra\u010dun. U eDavkima se mo\u017ee platiti karticom (MasterCard, Visa, Maestro, Discover i Diners Club), mobilnim pla\u0107anjem (Flik, mBills i VAL\u00da) ili putem internetskog bankarstva (Bank@net). Obujam pla\u0107anja brzo raste \u2013 u 2025. godini izvr\u0161eno je gotovo 270.000 takvih pla\u0107anja, \u0161to je 70 % vi\u0161e nego godinu ranije.<\/p>\n\n\n\n

Oba postoje\u0107a rje\u0161enja ve\u0107 sada omogu\u0107uju objedinjavanje obveza u jedno pla\u0107anje, smanjuju broj transakcija te poduzetnicima predstavljaju zna\u010dajno rastere\u0107enje administrativnih zadataka. Kod realizacije mogu\u0107nosti pla\u0107anja unaprijed, npr. za pola godine, jo\u0161 uvijek imamo odre\u0111ene izazove u evidentiranju zadu\u017eenja unaprijed, jer nas ve\u017ee odredba Zakona o poreznom postupku da preplate vra\u0107amo u roku od 30 dana ako potra\u017eivanja ne postoje. Ipak, vjerujem da \u0107emo i takvu mogu\u0107nost u budu\u0107nosti osigurati.<\/p>\n\n\n\n

Kako digitalizacija mijenja unutarnju strukturu Fursa? Je li zbog automatizacije procesa do\u0161lo do smanjenja broja zaposlenih u pojedinim jedinicama ili su se njihove zada\u0107e preoblikovale u savjetodavnu i pomo\u0107nu ulogu, umjesto isklju\u010divo birokratske?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Naravno da se doga\u0111aju promjene. U posljednjem razdoblju i u poreznom dijelu financijske uprave ubrzano se uvode tzv. kompetencijski centri za pojedina sadr\u017eajna podru\u010dja. To zna\u010di da se odre\u0111eni poslovi vi\u0161e ne obavljaju na svim financijskim uredima (FURS ima 15 podru\u010dnih financijskih ureda i poseban financijski ured za banke, osiguravaju\u0107a dru\u0161tva i velike obveznike), nego u pravilu na jednom uredu za cijelu Sloveniju.<\/p>\n\n\n\n

Time se znanja specijaliziraju, praksa se ujedna\u010dava, koordinacija rada je lak\u0161a, a posljedi\u010dno je za isti opseg posla potreban manji broj zaposlenika. Samo u posljednje dvije godine na taj je na\u010din preoblikovan rad na podru\u010dju poreza na nasljedstva, poreza na dohodak od kapitalnih dobitaka, poreznog rezidentstva, poreznih olak\u0161ica za izbjegavanje dvostrukog oporezivanja, poljoprivrednih davanja, poreza na dohodak od kamata i dividendi, obrade statusnih preoblikovanja, nekih procesa u podru\u010dju PDV-a, obrade kaznenih radnji, obra\u010duna poreza na motorna vozila, poreza na najam itd.<\/p>\n\n\n\n

Rije\u010d je o procesu koji se ne doga\u0111a preko no\u0107i, promjene je smisleno planirati barem srednjoro\u010dno. Dobna struktura na\u0161ih zaposlenika pritom poma\u017ee da se promjene odvijaju na prirodniji na\u010din. S druge strane, te promjene omogu\u0107uju nam da kadrovski ja\u010damo procese koji nose ve\u0107e rizike odnosno vrste davanja koje \u010dine najve\u0107i udio u javnim prihodima. Treba biti svjestan da samo pet davanja (porez na dohodak, porez na dobit pravnih osoba, doprinosi za socijalnu sigurnost, PDV i tro\u0161arine) \u010dine znatno vi\u0161e od 90 % svih prikupljenih prihoda.<\/p>\n\n\n\n

Svakako \u017eelimo ja\u010dati nadzornu funkciju financijske uprave, gdje je i dalje potreban ljudski doprinos, dok jednostavne i ponavljaju\u0107e zadatke prepu\u0161tamo softverskoj podr\u0161ci odnosno daljnjoj digitalizaciji.<\/p>\n\n\n\n

Digitalni sustavi uvelike olak\u0161avaju radne procese, ali su istovremeno i neumoljivi \u2013 algoritam ne vidi razliku izme\u0111u nekoga tko je zaboravio predati obrazac zbog bolesti i nekoga tko namjerno prikriva podatke. Postoji li strah da su \u201cmali\u201d poduzetnici br\u017ee izlo\u017eeni automatiziranim sankcijama nego veliki?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U tome ne vidim veliki problem. Dobro osmi\u0161ljena pravila moraju takve slu\u010dajeve prepoznati i razlikovati. I na tom podru\u010dju uvodimo promjene \u2013 napu\u0161tamo algoritme vezane uz gole \u010dinjenice (npr. ka\u0161njenje, ispravak obra\u010duna, kori\u0161tenje olak\u0161ica\u2026) te uvodimo algoritme temeljene na procjeni rizika. U procesu izrade takvih algoritama uklju\u010deno je mnogo pravila iz kojih se izra\u010dunava rizik, pri \u010demu va\u017enu te\u017einu uvijek mora imati veli\u010dina obveznika odnosno iznos davanja koja pla\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

Tako\u0111er nastojimo automatizirati odgovore odnosno komunikaciju u postupcima nadzora. Veliku ulogu pritom imaju porezni posrednici (ra\u010dunovo\u0111e, savjetnici\u2026), koji su \u010desto na\u0161 prvi kontakt s obveznikom. Smatram, me\u0111utim, da je va\u017eno zadr\u017eati odre\u0111enu razinu nadzora nad obveznicima svih veli\u010dina i sektora \u2013 bez percepcije nadzora stvari lako mogu izmaknuti kontroli.<\/p>\n\n\n\n

Percepcija da se financijska uprava vi\u0161e bavi malim nego velikim obveznicima \u010desta je, ali pogre\u0161na. To je jednostavna posljedica \u010dinjenice da je malih obveznika znatno vi\u0161e nego velikih. Podaci o provedenim nadzorima pokazuju da je ve\u0107i udio nadzora zapravo proveden kod ve\u0107ih obveznika.<\/p>\n\n\n\n

U Estoniji dr\u017eava poduzetnicima proaktivno nudi rje\u0161enja. Kod nas smo to ve\u0107 vidjeli kod informativnih izra\u010duna poreza na dohodak za fizi\u010dke osobe. Ho\u0107e li i poduzetnici u budu\u0107nosti imati sli\u010dan pristup? Odnosno, ho\u0107e li Furs na temelju e-ra\u010duna i drugih digitalnih izvora sam pripremiti unaprijed popunjene PDV obrasce ili druge obra\u010dune koje bi poduzetnik samo potvrdio jednim klikom?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Podsjetio bih da je institut unaprijed popunjenog PDV obra\u010duna u Sloveniji uveden pro\u0161log ljeta, zajedno s obvezom predaje PDV evidencija. Preduvjet za takvo popunjavanje su kvalitetni podaci kojima se obrazac mo\u017ee ispuniti. Ova funkcionalnost posebno je korisna za manje obveznike koji koriste aplikaciju Miniblagajna za vo\u0111enje evidencija \u2013 tu aplikaciju besplatno osigurava financijska uprava. Trenutno se udio PDV obra\u010duna predanih na temelju unaprijed popunjenih podataka kre\u0107e izme\u0111u 10 i 12 %, \u0161to zna\u010di da se u pojedinom razdoblju na taj na\u010din podnese izme\u0111u 6.000 i 7.500 obra\u010duna.<\/p>\n\n\n\n

Sli\u010dno je i kod poreza na dobit pravnih osoba, gdje obra\u010dun sadr\u017ei niz stavki za koje ne postoji tre\u0107a strana koja dostavlja podatke. Postavlja se i pitanje trebamo li zaista vi\u0161e od 150 stavki u tom obra\u010dunu, u usporedbi s PDV obrascem koji ima oko 40 stavki. Na godi\u0161njoj razini prikuplja se oko 1,7 milijardi eura poreza na dobit i 5,5 milijardi eura PDV-a. Dakle, prvo bi bilo smisleno pojednostaviti izvje\u0161tavanje, zatim osigurati kvalitetne podatke od tre\u0107ih strana, a tek potom uvesti unaprijed popunjavanje obra\u010duna.<\/p>\n\n\n\n

Ubrzana digitalizacija poslovnog svijeta svakako donosi nove prilike. Tako se od 2028. godine uvodi obvezna razmjena e-ra\u010duna izme\u0111u poslovnih subjekata, iako zasad bez obveze izvje\u0161tavanja poreznoj upravi, \u0161to je ina\u010de standard kod uvo\u0111enja obveznih B2B e-ra\u010duna. Smatram da treba iskoristiti svaku priliku za pribli\u017eavanje poreznih procesa poslovnim doga\u0111ajima koji su temelj oporezivanja.<\/p>\n\n\n\n

Kod poreza na dohodak fizi\u010dkih osoba smatram da bismo \u0161to prije trebali napustiti koncept poreznih prijava i prije\u0107i na sastavljanje poreznih obra\u010duna, odnosno barem informativnih izra\u010duna, sli\u010dno kao kod poreza na dohodak.<\/p>\n\n\n\n

Kako vidite ulogu umjetne inteligencije u slovenskoj javnoj upravi i koji su, po va\u0161em mi\u0161ljenju, klju\u010dni koraci koji nas jo\u0161 \u010dekaju na tom podru\u010dju?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ve\u0107 sam spomenuo kori\u0161tenje chatbota koji dnevno daje vi\u0161e od 3.000 odgovora. Virtualni asistenti samo su dio usluga temeljenih na umjetnoj inteligenciji koje \u0107e biti relevantne za javni sektor. U budu\u0107nosti se ne\u0107e raditi samo o inteligentnim agentima koji poma\u017eu slu\u017ebenicima u pripremi dokumenata \u2013 pravi iskorak, po mom mi\u0161ljenju, dogodit \u0107e se integracijom umjetne inteligencije u pozadinske sustave koji upravljaju poslovnim procesima javnog sektora. Razvoj na tom podru\u010dju izuzetno je brz, no pred nama su jo\u0161 odre\u0111eni izazovi, jer konkretne smjernice za primjenu umjetne inteligencije u javnom sektoru jo\u0161 ne postoje.<\/p>\n\n\n\n

Peter Jenko<\/strong>
Pove\u017eimo se<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Intervju je izvorno objavljen u e-novostima Digital Disruptor #34.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Od papirnatih obrazaca do mobilnih aplikacija i chatbota \u2013 slovenski Furs pod vodstvom digitalizacije brzo se mijenja.<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[126,114],"tags":[],"class_list":["post-17086","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-intervjui","category-podaci-ai-i-tehnologija"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sos-sw.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17086","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/sos-sw.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sos-sw.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sos-sw.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sos-sw.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=17086"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/sos-sw.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17086\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sos-sw.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=17086"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sos-sw.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=17086"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sos-sw.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=17086"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}