Ako ste na \u201emaloprodajnom LinkedInu\u201d proveli barem pet minuta, vjerojatno ste ve\u0107 primijetili njegovo lice. Reinhard Winiwarter mnogo je vi\u0161e od izdava\u010da s iznimnim vezama. On je arhitekt \u010dasopisa Across Magazine, savjetnik za velike europske nekretninske projekte, doma\u0107in be\u010dke serije doga\u0111anja \u201eDrinks Before Home\u201d (DBH) i vinar \u010detvrte generacije. S njim smo razgovarali o tome kako se industrija promijenila od 2008. godine i za\u0161to budu\u0107nost trgova\u010dkih centara ovisi upravo o alatima koje razvijamo u SmartGiftyju.<\/p>\n\n\n\n
Reinhard, va\u0161a prisutnost na LinkedInu je legendarna. Te\u0161ko je prona\u0107i stru\u010dnjaka u maloprodaji bilo gdje u svijetu s kojim niste povezani. Kako izgraditi mre\u017eu takvih razmjera?<\/b><\/p>\n\n\n\n
Bit je u vremenu i dosljednosti. Taj sam put zapo\u010deo s \u010dasopisom Across Magazine 2008. godine. Nije se radilo o naglom iskoraku, nego o ustrajnom procesu stjecanja tri do \u010detiri nova pratitelja svaki dan, iz godine u godinu.<\/p>\n\n\n\n
No brojke nisu sve. Morate imati kriti\u010dko oko. Ako va\u0161i pratitelji dolaze iz nasumi\u010dnih industrija s kojima nemate ni\u0161ta za razmijeniti, mre\u017ea nema vrijednost. Uspjeh donosi jasno definirana ciljna skupina u relevantnim, povezanim industrijama. Tako gradite \u017eivu zajednicu, a ne samo popis imena.<\/p>\n\n\n\n
Osim umre\u017eavanja, imate vrlo raznoliku pozadinu. Be\u010dki ste savjetnik i izdava\u010d, a istodobno vodite vinariju. Recite nam ne\u0161to o tom \u201etre\u0107em \u017eivotu\u201d.<\/b><\/p>\n\n\n\n
Da, to je moje obiteljsko naslje\u0111e. Roditelji su mi predali na\u0161u vinariju u Kremsu na Dunavu, tik uz rijeku. Ve\u0107 sam \u010detvrta generacija koja je vodi. Imamo 10 hektara povr\u0161ina na kojima proizvedemo oko 50.000 boca godi\u0161nje, ponajprije zelenog veltlinca (Gr\u00fcner Veltliner). Velika mi je \u010dast \u010duvati tu tradiciju dok istodobno plovim brzim svijetom maloprodajnih nekretnina.<\/p>\n\n\n\n
Across ste pokrenuli 2008. godine, kada je tisak jo\u0161 uvijek bio dominantna sila. Kako se od tada za vas promijenilo medijsko okru\u017eenje?<\/p>\n\n\n\n
Ukratko: promijenilo se sve. Godine 2008. tiskani \u010dasopis bio je jedini put. Danas smo izgradili slo\u017een digitalni mehanizam \u2013 newslettere, e-novine, webinare i masterclassove. Iako sam ponosan \u0161to i dalje odr\u017eavamo 20.000 pretplatnika na tiskano izdanje, pravi rast doga\u0111a se online. I sama je industrija postala slo\u017eenija. Godine 2008. postojali su samo developeri, upravitelji i zakupci. Danas imamo PropTech, stru\u010dnjake za odr\u017eivost i niz drugih podsektora koji tada uop\u0107e nisu postojali.<\/p>\n\n\n\n
Imate izvrstan pregled nad starim kontinentom. Postaju li europski trgova\u010dki centri sve sli\u010dniji jedni drugima ili su regionalne razlike i dalje izra\u017eene?<\/p>\n\n\n\n
Europa je slo\u017een sustav s najmanje 40 razli\u010ditih tr\u017ei\u0161ta, a svako od njih nalazi se u svojoj fazi razvoja. Krajolici su vrlo razli\u010diti \u2013 na Balkanu (Albanija, Bosna, Makedonija), primjerice, primjetna je velika prisutnost turskih brendova koje u Austriji ili \u0160vicarskoj ne\u0107ete prona\u0107i.<\/p>\n\n\n\n
No potro\u0161a\u010dka se strana sinkronizira. Bez obzira jesu li u Bosni ili u \u0160vedskoj, potro\u0161a\u010di prate iste globalne trendove koje diktiraju dru\u0161tvene mre\u017ee. Brendovi se mo\u017eda razlikuju, ali \u017eelje su iste.<\/p>\n\n\n\n
\u010cesto slu\u0161amo \u201ecrne prognoze\u201d o smrti trgova\u010dkih centara. Kakvo je va\u0161e mi\u0161ljenje o budu\u0107nosti trgova\u010dkih centara?
Uvijek \u0107e postojati potreba za fizi\u010dkom maloprodajom. Prije dvadeset godina imali smo jedan ili dva distribucijska kanala. Danas vrhunski trgovac mora besprijekorno nastupati na brojnim kanalima istodobno.<\/p>\n\n\n\n
Ono \u0161to sada vidimo jest proces polarizacije. \u201eDobri\u201d trgova\u010dki centri \u2013 vode\u0107i centri (flagshipovi) s izvrsnom ponudom \u2013 postajat \u0107e samo jo\u0161 bolji. Problemi su u srednjem segmentu i kod manjih centara, jer, budimo iskreni, jednostavno imamo previ\u0161e prostora. Budu\u0107nost ne donosi izumiranje trgova\u010dkih centara, nego koncentraciju kvalitete.<\/p>\n\n\n\n
To nas dovodi do onoga \u010dime se bavimo u SmartGiftyju. Kao \u0161to znate, poklon kartice i sustavi lojalnosti na\u0161 su primarni fokus. Kako vidite razvoj tih alata?<\/p>\n\n\n\n
Taj sektor vidim kao klju\u010dan. Alati koje razvijate u SmartGiftyju imat \u0107e sve ve\u0107e zna\u010denje jer djeluju kao \u201eljepilo\u201d. Nu\u017eni su za povezivanje ljudi i njihovo vezivanje uz fizi\u010dki prostor. Kao \u0161to svakodnevno vidite u svojoj tvrtki, poklon kartica vi\u0161e nije samo poklon kartica \u2013 ona je sofisticirani marketin\u0161ki alat. Mora biti fiksni dio marketin\u0161kog miksa svakog trgova\u010dkog centra. Softver je samo softver, osim ako iza njega ne stoji strategija koja \u010dovjeka uvjeri da iza\u0111e iz digitalnog svijeta i u\u0111e u centar. Iz moje perspektive, ti sustavi lojalnosti most su prema budu\u0107nosti industrije.<\/p>\n\n\n\n