Kada ćemo poreze plaćati jednim jedinim klikom?
Od papirnatih obrazaca do mobilnih aplikacija i chatbota – slovenski Furs pod vodstvom digitalizacije brzo se mijenja. O tome kako tehnologija rasterećuje poduzetnike, zašto birokraciju zamjenjuje savjetodavna uloga i koji su sljedeći koraci na putu do primjene umjetne inteligencije, razgovarali smo s Petrom Jenkom, zamjenikom glavnog ravnatelja FURSa.
Furs je posljednjih godina prešao dug put od papirnatih obrazaca do portala e-Davki, koji danas koristi praktički svaki poduzetnik. Kada biste morali izdvojiti tri ključne novosti na području digitalizacije na koje ste u Fursu najponosniji, koje bi to bile? Koji je projekt, po vašem mišljenju, napravio najveći iskorak prema “upravi prilagođenoj korisniku”?
Točno, razvoj elektroničkog poreznog poslovanja zaista je nevjerojatno brz. Danas je putem e-Davki moguće podnijeti već oko 160 različitih obrazaca, što na godišnjoj razini rezultira s gotovo sedam milijuna dokumenata koji su predani elektronički. Posebno kod fizičkih osoba došlo je do izuzetno brzog onboardinga na e-Davke, čemu je uvelike pridonijela mobilna aplikacija. Naravno, ljudi bez relativno dobrog korisničkog iskustva ne bi tako brzo prihvatili e-poslovanje s državom – mnogo toga još nije idealno, ali svjesni smo nedostataka i nastojimo ih otkloniti. Slično je i na izlaznoj strani, prošle je godine elektronički dostavljeno već više od dva i pol milijuna dokumenata.
Pojedinačnih projekata ima mnogo, često smo uključeni i u zadatke koji nisu isključivo porezne prirode – prisjetimo se turističkih bonova, digitalnih bonova, raznih isplata u vrijeme covida, predujmova za poplavljene, povrata covid kazni, toga ima još dosta. Razlog je u razvijenom i uhodanom razvojnom procesu, što omogućuje da novu funkcionalnost isporučimo relativno brzo. Smatram da je upravo mobilna aplikacija ona s kojom smo kod fizičkih osoba napravili veliki iskorak.
Pri tome je važna i dobro organizirana korisnička podrška, kako s tehničkog tako i s sadržajnog aspekta. U tom kontekstu moram spomenuti i našeg chatbota – od uvođenja u svibnju prošle godine obavio je već više od 200.000 razgovora, u kojima je dano oko 800.000 odgovora. Svakome preporučujem da ga isproba. Za njegovo uvođenje FURS je dobio nagradu Premik naprej od strane Fakulteta za upravo, UL. U planu za ovu godinu je i uvođenje voice-bota, koji će rasteretiti prvenstveno kolege u našim call centrima.
Poduzetnici žele što manje administrativnih obveza s bankama i pozivima na broj. Trenutno je potrebno svaki mjesec paziti na više različitih stavki, što znači više transakcija i više troškova provizija. Planirate li uvođenje sustava u kojem bi poduzetnik mogao uplatiti jedan objedinjeni iznos, a vaš sustav bi ga automatski rasporedio na odgovarajuće konta? Razmišljate li možda i o mogućnosti da se za manje, fiksne obveze (npr. određene doprinose) uvede opcija plaćanja za pola godine ili čak godinu unaprijed? Time biste poduzetnicima uštedjeli troškove bankovnih provizija i vrijeme, a Fursu smanjili broj mjesečnih usklađivanja malih iznosa.
Trenutno su već dostupne dvije usluge koje poduzetnicima omogućuju jednostavnije i brže plaćanje obveza. Prva je e-račun za plaćanje obveznih davanja, kojim se jednim plaćanjem podmiruju sve obveze obračunate različitim poreznim obračunima koji su predani isti dan, dospijevaju u plaćanje istovremeno i prihod su različitih blagajni javnog financiranja (npr. doprinosi za socijalnu sigurnost). Tako se mogu podmiriti i obveze utvrđene obračunom doprinosa za socijalnu sigurnost predanim u tekućem mjesecu, obveze iz naslova akontacije poreza na dohodak i poreza na dohodak od obavljanja djelatnosti te druge obveze, ako dospijevaju na isti dan. E-račun sadrži sve podatke za plaćanje, pa dodatni unosi nisu potrebni, a istovremeno se smanjuje rizik od pogrešaka. Obveznici mogu e-račune primati u internetske ili mobilne banke (nakon primitka e-računa samo potvrde nalog za plaćanje), na platformu bizBox, u mobilnu aplikaciju mBills ili na elektroničku adresu (e-račun uključuje i ispunjeni UPN s QR kodom za plaćanje, što znači da obveznik samo skenira QR kod i potvrdi plaćanje u svojoj mobilnoj banci). Prošle je godine plaćeno oko 100.000 e-računa u ukupnom iznosu većem od 650 milijuna eura. Više o plaćanju obveznih davanja e-računom: https://www.fu.gov.si/poslovni_dogodki_podjetja/placam_z_e_racunom/
Druga mogućnost je online plaćanje iz eDavki (omogućeno i u portalu i u mobilnoj aplikaciji). Njime se također mogu plaćati davanja koja su prihod različitih blagajni javnog financiranja. Online plaćanje može se izvršiti tako da obveznik odabere obveze koje želi podmiriti iz pregleda otvorenih stavki (eKarticaO) odnosno, u slučaju obračuna doprinosa za socijalnu sigurnost, i iz uvida u obračun. U eDavkima se može platiti karticom (MasterCard, Visa, Maestro, Discover i Diners Club), mobilnim plaćanjem (Flik, mBills i VALÚ) ili putem internetskog bankarstva (Bank@net). Obujam plaćanja brzo raste – u 2025. godini izvršeno je gotovo 270.000 takvih plaćanja, što je 70 % više nego godinu ranije.
Oba postojeća rješenja već sada omogućuju objedinjavanje obveza u jedno plaćanje, smanjuju broj transakcija te poduzetnicima predstavljaju značajno rasterećenje administrativnih zadataka. Kod realizacije mogućnosti plaćanja unaprijed, npr. za pola godine, još uvijek imamo određene izazove u evidentiranju zaduženja unaprijed, jer nas veže odredba Zakona o poreznom postupku da preplate vraćamo u roku od 30 dana ako potraživanja ne postoje. Ipak, vjerujem da ćemo i takvu mogućnost u budućnosti osigurati.
Kako digitalizacija mijenja unutarnju strukturu Fursa? Je li zbog automatizacije procesa došlo do smanjenja broja zaposlenih u pojedinim jedinicama ili su se njihove zadaće preoblikovale u savjetodavnu i pomoćnu ulogu, umjesto isključivo birokratske?
Naravno da se događaju promjene. U posljednjem razdoblju i u poreznom dijelu financijske uprave ubrzano se uvode tzv. kompetencijski centri za pojedina sadržajna područja. To znači da se određeni poslovi više ne obavljaju na svim financijskim uredima (FURS ima 15 područnih financijskih ureda i poseban financijski ured za banke, osiguravajuća društva i velike obveznike), nego u pravilu na jednom uredu za cijelu Sloveniju.
Time se znanja specijaliziraju, praksa se ujednačava, koordinacija rada je lakša, a posljedično je za isti opseg posla potreban manji broj zaposlenika. Samo u posljednje dvije godine na taj je način preoblikovan rad na području poreza na nasljedstva, poreza na dohodak od kapitalnih dobitaka, poreznog rezidentstva, poreznih olakšica za izbjegavanje dvostrukog oporezivanja, poljoprivrednih davanja, poreza na dohodak od kamata i dividendi, obrade statusnih preoblikovanja, nekih procesa u području PDV-a, obrade kaznenih radnji, obračuna poreza na motorna vozila, poreza na najam itd.
Riječ je o procesu koji se ne događa preko noći, promjene je smisleno planirati barem srednjoročno. Dobna struktura naših zaposlenika pritom pomaže da se promjene odvijaju na prirodniji način. S druge strane, te promjene omogućuju nam da kadrovski jačamo procese koji nose veće rizike odnosno vrste davanja koje čine najveći udio u javnim prihodima. Treba biti svjestan da samo pet davanja (porez na dohodak, porez na dobit pravnih osoba, doprinosi za socijalnu sigurnost, PDV i trošarine) čine znatno više od 90 % svih prikupljenih prihoda.
Svakako želimo jačati nadzornu funkciju financijske uprave, gdje je i dalje potreban ljudski doprinos, dok jednostavne i ponavljajuće zadatke prepuštamo softverskoj podršci odnosno daljnjoj digitalizaciji.
Digitalni sustavi uvelike olakšavaju radne procese, ali su istovremeno i neumoljivi – algoritam ne vidi razliku između nekoga tko je zaboravio predati obrazac zbog bolesti i nekoga tko namjerno prikriva podatke. Postoji li strah da su “mali” poduzetnici brže izloženi automatiziranim sankcijama nego veliki?
U tome ne vidim veliki problem. Dobro osmišljena pravila moraju takve slučajeve prepoznati i razlikovati. I na tom području uvodimo promjene – napuštamo algoritme vezane uz gole činjenice (npr. kašnjenje, ispravak obračuna, korištenje olakšica…) te uvodimo algoritme temeljene na procjeni rizika. U procesu izrade takvih algoritama uključeno je mnogo pravila iz kojih se izračunava rizik, pri čemu važnu težinu uvijek mora imati veličina obveznika odnosno iznos davanja koja plaća.
Također nastojimo automatizirati odgovore odnosno komunikaciju u postupcima nadzora. Veliku ulogu pritom imaju porezni posrednici (računovođe, savjetnici…), koji su često naš prvi kontakt s obveznikom. Smatram, međutim, da je važno zadržati određenu razinu nadzora nad obveznicima svih veličina i sektora – bez percepcije nadzora stvari lako mogu izmaknuti kontroli.
Percepcija da se financijska uprava više bavi malim nego velikim obveznicima česta je, ali pogrešna. To je jednostavna posljedica činjenice da je malih obveznika znatno više nego velikih. Podaci o provedenim nadzorima pokazuju da je veći udio nadzora zapravo proveden kod većih obveznika.
U Estoniji država poduzetnicima proaktivno nudi rješenja. Kod nas smo to već vidjeli kod informativnih izračuna poreza na dohodak za fizičke osobe. Hoće li i poduzetnici u budućnosti imati sličan pristup? Odnosno, hoće li Furs na temelju e-računa i drugih digitalnih izvora sam pripremiti unaprijed popunjene PDV obrasce ili druge obračune koje bi poduzetnik samo potvrdio jednim klikom?
Podsjetio bih da je institut unaprijed popunjenog PDV obračuna u Sloveniji uveden prošlog ljeta, zajedno s obvezom predaje PDV evidencija. Preduvjet za takvo popunjavanje su kvalitetni podaci kojima se obrazac može ispuniti. Ova funkcionalnost posebno je korisna za manje obveznike koji koriste aplikaciju Miniblagajna za vođenje evidencija – tu aplikaciju besplatno osigurava financijska uprava. Trenutno se udio PDV obračuna predanih na temelju unaprijed popunjenih podataka kreće između 10 i 12 %, što znači da se u pojedinom razdoblju na taj način podnese između 6.000 i 7.500 obračuna.
Slično je i kod poreza na dobit pravnih osoba, gdje obračun sadrži niz stavki za koje ne postoji treća strana koja dostavlja podatke. Postavlja se i pitanje trebamo li zaista više od 150 stavki u tom obračunu, u usporedbi s PDV obrascem koji ima oko 40 stavki. Na godišnjoj razini prikuplja se oko 1,7 milijardi eura poreza na dobit i 5,5 milijardi eura PDV-a. Dakle, prvo bi bilo smisleno pojednostaviti izvještavanje, zatim osigurati kvalitetne podatke od trećih strana, a tek potom uvesti unaprijed popunjavanje obračuna.
Ubrzana digitalizacija poslovnog svijeta svakako donosi nove prilike. Tako se od 2028. godine uvodi obvezna razmjena e-računa između poslovnih subjekata, iako zasad bez obveze izvještavanja poreznoj upravi, što je inače standard kod uvođenja obveznih B2B e-računa. Smatram da treba iskoristiti svaku priliku za približavanje poreznih procesa poslovnim događajima koji su temelj oporezivanja.
Kod poreza na dohodak fizičkih osoba smatram da bismo što prije trebali napustiti koncept poreznih prijava i prijeći na sastavljanje poreznih obračuna, odnosno barem informativnih izračuna, slično kao kod poreza na dohodak.
Kako vidite ulogu umjetne inteligencije u slovenskoj javnoj upravi i koji su, po vašem mišljenju, ključni koraci koji nas još čekaju na tom području?
Već sam spomenuo korištenje chatbota koji dnevno daje više od 3.000 odgovora. Virtualni asistenti samo su dio usluga temeljenih na umjetnoj inteligenciji koje će biti relevantne za javni sektor. U budućnosti se neće raditi samo o inteligentnim agentima koji pomažu službenicima u pripremi dokumenata – pravi iskorak, po mom mišljenju, dogodit će se integracijom umjetne inteligencije u pozadinske sustave koji upravljaju poslovnim procesima javnog sektora. Razvoj na tom području izuzetno je brz, no pred nama su još određeni izazovi, jer konkretne smjernice za primjenu umjetne inteligencije u javnom sektoru još ne postoje.
Peter Jenko
Povežimo se
Intervju je izvorno objavljen u e-novostima Digital Disruptor #34.
